|
Bolesti
U idealnim okolnostima – dobrim uvjetima vode,
prehrani baziranoj na različitoj hrani, nepretrpanom akvariju i okolini koja ne
izaziva stres – vrlo se rijetko pojavljuju bolesti u riba. Obično će se ribe
razboliti samo kad nešto u okolini nije u redu, ili kad se dodaje nova riba u
akvarij. Zdrave ribe u pravilu imaju jak imunološki sustav i sposobne su se
oduprijeti mnogim patogenima, ali, ukoliko stres oslabi ribu, ona postaje
prijemčivija na bolesti. Postoji nekoliko uvjeta, uključujući ne žive i žive
faktore koji mogu dovesti ribu u stanje stresa.
Ne-živi izvori stresa
Među ne-živim izvorima koji mogu promijeniti uvjete
za akvarijske stanovnike su trovanje, neodgovarajuća temperatura ili pH i
skladištenje kisika.
Trovanje amonijakom
Trovanje amonijakom je
uzrokovano porastom organskog otpada zbog pretjeranog hranjenja, ugibanja riba
ili biljaka i otpada ili neodgovarajućeg cikliranja. Trovanje amonijakom se
posebno pojavljuje kad pH preraste 7, kad početni amonij postaje amonijak.
Simptomi trovanja amonijakom su usporene kretnje, teško disanje, blijede škrge
(izgorene škrge). Ribe se mogu zadržavati tik pod površinom vode. Trovanje
amonijakom se može smanjiti smanjenjem obroka, promjenama vode, snižavanjem pH,
uporabom zeolita i pojačanim prozračivanjem vode.
Trovanje nitratima / nitritima
Trovanje nitratima/nitritima je uzrokovano nekim aktivnostima poput trovanja amonijakom.
To trovanje ima iste simptome kao i trovanje amonijakom, i može se provjeriti
posebnim priborom za testiranje nitrata/nitrita. Najbolji put za rješavanje tog
problema je smanjenje hranjenja, češće djelomične izmjene vode dok god se
količine nitrata/nitrita ne smanje i pojačanim prozračivanjem vode.
Trovanje klorom
Slobodni klor, prisutan u većini voda iz vodovodnog sustava, otrovan je za ribe. On napada škrge i
izaziva uginuće od gušenja. Klor se može ukloniti prokuhavanjem vode,
ostavljanjem vode da odstoji par dana, jakim prozračivanjem vode, ili dodavanje
pripravaka za pripremu vode.
Trovanje teškim metalima
Trovanje teškim metalima može biti uzrokovano starim cijevima ili metalom u akvariju. To trovanje se
zamjećuje kad su ribe zadihane i kad su uz površinu vode tražeći zrak i ubrzano
dišući. Postoje testovi kojima semože izmjeriti količina teških metala u vašoj
vodi. Najbolji način uklanjanja teških metala je postavljanje sustava reverzne
osmoze, iako korištenje filtriranja vode preko aktivnog ugljena može riješiti
većinu problema.
Trovanje vodikovim sulfidom
Ovaj plin se pojavljuje truljenjem otpadaka i izmeta u akvarijskoj podlozi. Ovaj je plin otrovan i prvi
znakov njegove prisutnosti je miris poput trulih jaja i ribe koje očajno traže
zrak uz površinu vode. Najbolja mjera za rješavanje ovoga je promjena velike
količine vode uz usisavanje otpadaka iz podloge. Djelomične promjene vode se
trebaju raditi dok god ne nestane neugodan miris i ribe ne počnu normalno
plivati i disati.
Trovanje lijekovima
Lijekovi su zamišljeni da bi pomogli ribi da se oporavi, iako, ako su krivo primijenjeni, mogu biti
štetniji nego da pomažu. Lijekovi mogu imati suprotan učinak na mnoge tipove
riba, poput somova, tetra, Mormyda,čistača i drugih osjetljivih riba. Lijekovi
na bazi bakra mogu imati štetne učinke na beskralješnjake, tako da je potrebno
uvijek ukloniti puževe i račiće iz akvarija prije primjene takvog lijeka.
Uvijek je potrebno pažljivo pročitati upute za liječenje i uvjeriti se da je
lijek prikladan za vašu ribu. Ukoliko se pokaže da je lijek štetan, provedite
djelomičnu provjeru vode i filtrirajte vodu preko aktivnog ugljena.
Ostala trovanja
Postoje i druge kemikalije (dim cigareta, isparenja boja, pesticidi) koje ponekad pronađu put u vaš
akvarij. Najbolji način borbe protiv tih zagađivača je ne dozvoliti da uđu u
akvarij. Ipak, kad je neki od zagađivača prodro u akvarij, rezultati mogu biti
strašni. Da biste riješili problem, svakako prmijenite vodu i filtrirajte je
preko aktivnog ugljena.
Neodgovarajuća temperatura
Mnoge tropse ribe su navikle na život u vodi s malim oscilacijama temperature. Kad se temperatura
promijeni ispod ili iznad odgovarajuće razina, ribe mogu oslabiti i postati
osjetljivije na bolesti. Najbolji je način spriječiti variranje temperature
korištenje pouzdanog grijača i postavljanje akvarija dalje od propuha.
Neodgovarajući pH
Većina tropskih riba živi u vodi s relativno stabilnim pH. Kad pH nije odgovarajući, riba slabi i postaje
osjetljivija na bolesti i infekcije. Simptomi neodgovarajućeg pH su pokreti
poput grčeva, paljene ili blijede škrge, nagli pokreti škrga, ribe se
zadržavaju pod površinom vode tražeći zrak. Ukoliko je vrijednost pH radikalno
promijenjena, nemojte naglo ga mijenjati na normalu. Umjesto toga postepeno
dodavajte pH bufere dok se ne dostigne odgovarajući pH.
Nedostatak kisika
Nedostatak kisika može se zamijetiti po brzim pokretima škrga i zadržavanju ribica tik pod površinom
vode. Kasnije, ribe mogu početi gubiti boju i uginuti. Nedostatak kisika može
biti uzrokovan raznim razlozima: neodgovarajuće prozračivanje, porast organskih
otpada, povišena temperatura, višak biljaka koje troše kisik. Svaki nedostatak
kisika se može riješiti djelomičnim mijenjanjem vode, pojačanjem prozračivanja
i uklanjanjem svih vrsta otpadaka.
Živi uzroci stresa
Uzroci stresa na ribe uključuju i žive patogene kao
što su paraziti, bakterije, gljivice i virusi (najrjeđe). Ovi patogeni su
obično prisutni kad ostali uvjeti oslabe ribu, ili kad se u akvarij unese nova,
bolesna ribica. Ostale ribe također su izvori stresa, naročito kad napadaju
ostale ribe.
«S» = simptomi, «A» = akcija.
Uobičajeni paraziti i bolesti koje napadaju tropske slatkovoden vrste
PARAZITI
Baršunasta
bolest (Oodinium)
S: Baršunasta bolest je karakteristična po finom
zlatastom do sivom filmu na tijelu ribice. Napadnuta riba može ubrzano disati i
češati se po akvariju. Škrge mogu biti upaljene.
A: Kad se potvrdi da se radi o baršunastoj bolesti,
pojačajte temperaturu vode u akvariju.Ako je tomoguće, voda bi trebala biti čak
31 – 34 oC. Ugasite svjetla i tretirajte ribu s bakarnim sulfatom,
Tryplaflavinom, metilenskim plavilom, kombinacijom malahitnog zelenila i
formalina, ili Kininovog hidroklorida. Drugi je način stavljanja oboljele
ribice u solnu kupku.
Bolest bijelih mrlja, Ich (Ichtyophthirius)
S: Tijelo i peraje su posute malim bijelim točkama, U
jačin pojavama koža može biti prekrivena slinavim sivim mrljama. Kako bolest
napreduje, riba postaje letargična i manje pokretna i češe se po akvariju.
A: Ichthyophtirius parazit ima tri stadija životnog
ciklusa. Osjetljiv je na liječenje samo u stadiju slobodnog plivanja. Povisite
temperaturu na 30 oC. Ova vrlo zarazna bolest se liječi malahitnim
zelenilom u kombinaciji s formalinom, Trypaflavinom, Kninom, dodavanjem soli,
ili mnogim dostupnim lijekovima na tržišitu. Ribe koje prežive napad Icha
postaju imune na infekciju, ali i dalje su nositelji bolesti. Tako da
stanovnici akvarija koji nisu imuni na bolest, mogu je dobiti ukoliko oslabe
uslijed nekog stresa.
Škržni paraziti – Gill Fluke (Dactylogyrus, Cichlidogyrus, Tetraonchus)
S: Maleni crvoliki organizmi napadaju membrane škrga
uzrokojući njihovo crvenilo i slinavost, drhtavu površinu, ubrzano disanje i
iznurenost.
A: Jajašca uzročnika su otporna na liječenje. Akvarij
tretirajte Droncitom (Praziquantel) u količini 2 mg/l, ili kombinacijom
malahitnog zelenila i formalina dok ne nestanu paraziti i jajašca. Također ih
je moguće eliminirati iz ribe (ali ne akvarija!) kratkom kupkom u formalinu,
soli (3%) i amonijakovom hidroksidu.
Kožni paraziti – Skin Fluke (Gyrodactylus)
S: Ribe su zaražene malim crvićima koji uzrokuju boji
da blijedi, crvene mrlje i ribu koja se češe po akvariju.
A: Ovi se paraziti tretiraju Droncitom
(Praziquantelom) u koncentraciji 2 mg/l ili formalinskom kupkom.
Riblje uši (Argulus)
S: Riba se provlači po kamenju i biljkama i ima
spuštene peraje. Površine tijela mogu imati crvene upaljene točke. Male uši su
vidljive golim okom
A: Najbolji je način liječenja pažljivo uklanjanje
uši pincetom s ribe, te usisavanje podloge da se uklone jajašca. Ukoliko je
infekcija jaka, povisite temperaturu na 30 oC i tretirajte akvarij
dyloxom, masotenom, ili triklorfinom (0,0-dimethyl- 2,2,2-trichloro-1-hydroxyethyl
phosphonate). Svakako uklonite sve beskralješnjake iz akvarija prije primjene
lijekova jer bi im mogli naštetiti.
Costia
S: Tijelo prekriveno sivim slojem sline i skupljene
peraje. Riba može neurotično plivati i češati se po kamenju. Jake infekcije
dovode do crvenkastih mrlja na koži. To je jako zarazna bolest koja se širi u
kiseloj vodi.
A: Potrebno je povisiti temperaturu na 30 0C
i ribu treba staviti u kratku kupku s formalinom ili dulju solnu kupku. Postoji
i cijeli niz lijekova na tržištu.
Chilodonella
S: Tijelo i šrkge gube boju i postaju sivo-plave boje.
Riba neurotično pliva i češe se po akvariju.
A: Kombinacija malahitnog zelenila i formalina vrlo
dobro djeluje kao i kratka (30 minutna) solna kupka koju prati 12 satna kupka u
Trypaflavinu. Ova bolest je najčešća u pretpranim akvarijima i vrlo se lako
prevenira držanjem akvarija napučenog s odgovarajućim brojem organizama.
Bolest rupa na glavi, bolest diskusa (Hexamita, Spironucleus)
S: Oboljele ribe gube težinu i dobivaju jamice na
glavi.
A: Uzrok ove bolesti je obično pripisan nedostatku
vitamina i minerala, posebno minerala D i kalcija čiji nedostatak posebno
pojačava broj uzročnika Hexamite u probavnom sustavu. Ovi probavni nametnici se
obično unose hranjenjem Tubifex crvima i mogu preživjeti u podlozi nečistih
akvarija. Najbolji put liječenja ove bolesti je pojačanje prehrane vitaminima.
Liječenje također uključuje doziranje antibiotika i metronidazola. Držanje
akvarija besprijekorno čistim je najbolja prevencija bolesti. Probajte i
ljekovitu riblju hranu.
GLJIVIČNE BOLESTI
Saptolegnia i Achyla
S: Pamukaste nakupine gljivica se pojavljuju na tijelu
ribice. Kako alge rastu na gljivama, tako gljive postaju smeđkaste boje.
A: Gljivične infekcije su uvijek seknudarne infekije
koje se mogu jedino pojaviti kad je riba već bolesna ili fizički ozlijeđena.
Kad se pojavi gljivična infekcija, pojačajte temperaturu vode. Postoje
različiti načini borbe protiv ovih gljivica uključujući 30-minutnu kupku u 1ppm
natrijevom permanganatu (10 mg/l), dodavanje malahitnog zelenila, ili dodavanje
komercijalnih lijekova protiv gljivica.
BAKTERIJSKE INFEKCIJE
Riblja tuberkuloza (Mycobacterium)
S: Riba gubi boju i apetit i dobiva uvučen trbuh.
Riba postaje beživotna i često iskrivljene kralješnice. Na ribi se razvijaju
čirevi pod kožom koji mogu puknuti uzrokujući otvorene ozljede i «pop-eye»
(deformacije).
A: Ova
bolest je vrlo zarazna i teško ju je iskorijeniti. Bakterija može ostati živa u
podlozi i tako zaraziti ostale ribice kad im oslabi imunitet. Neki su uspjesi
postignuti liječenjem zaraženih riba antibioticima (Oxytetracyclin ili
Kanamycin) iako je najčešće i najhumanije eutanazirati ribu i osloboditi je
patnji. Kad uklanjate tako bolesne ribe, radite to pažljivo jer je ova bolest
prenosiva i na ljude (rukavice!).
Dropsy (Aeromonas, Pseudomonas)
S: Riba zaražena dorpsijem ima izboćene ljuske,
izbuljene oči, upaljene škrge, trbušna šupljina joj je ispunjena tekućinom i
može imati mrlje po koži.
A: Vrlo zarazna bolest koja se vrlo često pojavljuje
kod oslabljenih riba. Zaražena riba treba biti uklonjena i eutanazirana ili
liječena antibioticima. Liječenje obično nije uspješno.
Fin Rot = raspadanje peraja (Pseudomonas i ostali)
S: Krajevi peraja su bezbojni i pokidani. Kako bolest
napreduje, oštećenja na perajama postaju jako vidljiva i peraje se raspadaju. U
pravilu ovu bolest prati i gljivična infekcija koja još pojačava raspadanje peraja.
A: Ova je bolest najčešće uzrokovana lošim stanjem
vode uključujući prenisku temperaturu i porast otrovnih sastojaka u vodi.
Liječi se kupkom u Trypaflavinu ili komercijalnim lijekovima. Liječenje nije
lako.
Usne gljivice, Columnaris (Chondrococcus, Cytophaga)
S: Unatoč «zavodljivom» uobičajenom imenu, usne
gljivice su u stvari bolest uzrokovana bakterijama. Mrlje koje izgledaju poput
pamuka se razvijaju oko usta, na glavi, perajama, škrgama i tijelu. Kako bolest
napreduje, razvijaju se i otvorene ozljede.
A: Povisiti temperaturu vode. Postoji nekoliko načina
tretmana: 30 minutna kupka u 1ppm kalijevog permanganata (10 mg/l); dodavanje
malahitnog zelenila; dodavanje Nifurpirinola. Jako je važno često mijenjati
vodu prilikom liječenja.
Neonska bolest (Sporozoasis)
S: Ovo je nelječiva bolest koja napada characine,
Cyprinde i ciklide. Bolest se manifestira na nekoliko načina. Simptomi su
različiti, no uključuju gubitak boje, iscrpljenost, gubitak ravnoteže što
dovodi do toga da riba pliva nervozno i histerično. Zaraženi primjerak će se
odvojiti od jata. Tijelo ribe može postati mliječne, mat boje.
A: Kako bolest nije izlječiva, najbolje je spriječiti
njezino širenje među jatom brzim uklanjanjem bolesne ribe i njezinom
eutanazijom. Nakon što se uklone druge ribe na sigurno, potrebno je
dezinficirati akvarij.
Bolest diskusa (Discus flu, Discus Plague)
S: Ova se bolest naglo širi nakon uvođenja nove ribe u
akvarij. Prvi simptomi su male bijele mrljice na tijelu i raspadanje peraja.
Uskoro će se pojaviti mliječne sluzave membrane na velikim površinama a riba će
potamniti. Ukoliko je mnogo riba zaraženo, vjerojatno će se držati zajedno po
uglovima akvarija.
A: Ova sezonska bolest, slična gripi, zna uništiti
cijela uzgajališta, izazvana je za sada nepoznatim uzročnicima. Znanstvenici su
našli jako mnogo različitih bakterija na zaraženim ribama. Najbolji način borbe
protiv te bolesti je držati pH niskim ( 4 – 5 ), dnevno mijenjati vodu (dakle,
dobro očistiti akvarij) i prestati hraniti ribu. Svjetlo je potrebno ugasiti i
ukloniti sve dekoracije. Treba pokušati tretirati vodu malim količinama
kalijevog permangana da bi se ubio barem dio bakterija. Neki preporučaju
uporabu antihistaminika tijekom trajanja bolesti (lijekova protiv alergije).
Predgovor |
Uvod |
Anatomija |
Akvarij - Kako izabrati akvarij |
Akvarij - Razmjetaj u akvariju |
Akvarij - Uspostava akvarija |
Osnovna Anatomija Ribeiva Hrana |
Metode postupanja kod bolesti |
Bolesti |
Tehnike razmnavanja tropskih riba |
O?uvanje |
Kemija vode
Prijevod sa engleskog na hrvatski omogućio Dean Barić
|
|